{"id":145,"date":"2015-10-02T07:53:45","date_gmt":"2015-10-02T07:53:45","guid":{"rendered":"http:\/\/transcrim.pravo.unizg.hr\/?page_id=145"},"modified":"2015-10-02T08:06:31","modified_gmt":"2015-10-02T08:06:31","slug":"marsavelski-sazetak","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/transcrim.pravo.unizg.hr\/index.php\/marsavelski-sazetak\/","title":{"rendered":"Odgovornost politi\u010dkih stranaka za kaznena djela u svjetlu prakse Europskog suda za ljudska prava"},"content":{"rendered":"<p><strong>Aleksander Mar\u0161avelski<\/strong><\/p>\n<p>U Hrvatskoj se dogodio prvi slu\u010daj kaznene odgovornosti jedne politi\u010dke stranke. Posljedice kaznenog progona i ka\u017enjavanja politi\u010dkih stranka mogu biti fatalnog karaktera za nastavak njihovog politi\u010dkog djelovanja. Svjedo\u010dili smo brojnim kontroverzama povezanim s politi\u010dkim su\u0111enjima kroz povijest koje ukazuju na potrebu ograni\u010davanja odgovornosti politi\u010dkih stranaka u uvjetima gdje postoji opasnost od instrumentaliziranja kaznenih postupaka u konfrontacijama s opozicijskim strankama. Stoga, potrebno je prona\u0107i odgovaraju\u0107i balans izme\u0111u interesa pravde i potrebe o\u010duvanja funkcioniranja demokratskog sustava. To zahtijeva promi\u0161ljanje o mogu\u0107im alternativama kaznenopravnom pristupu (ustavnopravni, politi\u010dki, gra\u0111anskopravni, upravnopravni itd.) s obzirom na to da kazneno pravo treba biti ultima ratio.<br \/>\nTako\u0111er, razvile su se i razli\u010dite pravne prepreke koje ne dozvoljavaju kazneni progon ili osudu politi\u010dkih stranaka, ali i prepreke prakti\u010dne naravi (prvenstveno nepostojanje volje tijela pravosu\u0111a da se provedu kazneni postupci protiv politi\u010dkih stranaka i da se utvrdi njihova kaznena odgovornost). U tome postoji izvjesni paradoks. Naime, politi\u010dke stranke imaju najvi\u0161e odgovornosti upravljaju\u0107i dr\u017eavnom, me\u0111utim, imaju mali teret odgovornosti kada zloupotrebljavaju svoj polo\u017eaj i ovlasti. Postoje dva glavna razloga koji obja\u0161njavaju za\u0161to je to tako. Prvi se sastoji u tome da klasi\u010dna teorija kaznenog prava odbacuje mogu\u0107nost kolektivne kaznene odgovornosti. Drugi je da se vladaju\u0107e politi\u010dke stranke \u2013 kao kreatori pravnog okvira koji se primjenjuje na njihov rad u slu\u017ebi te imaju\u0107i politi\u010dki utjecaj na kazneno pravosu\u0111e \u2013 nalaze u poziciji u kojoj mogu umanjiti mogu\u0107nost sankcioniranja protupravnih radnji po\u010dinjenih tijekom mandata. Ovaj circulus viciosus stvara stanje ovlasti bez odgovornosti tj. daje mo\u0107 i funkcije politi\u010dkim elitama, a rizik sankcioniranja nedopu\u0161tenih radnji je minimalan.<br \/>\nKoji god model odgovornosti politi\u010dkih stranaka za kaznena djela dr\u017eave usvajaju, uvijek se postavlja pitanje njihove usugla\u0161enosti s ljudskim pravima. Naime, praksa Europskog suda za ljudska prava nedvojbeno ukazuje na to da politi\u010dke stranke, kao kolektivi sastavljeni od pojedinaca kao \u010dlanova, imaju ljudska prava. U postupcima protiv politi\u010dkih stranaka za kaznena djela, tri skupine prava su od posebnog zna\u010daja: sloboda izra\u017eavanja (\u010dl. 10. EKLJP), sloboda udru\u017eivanja (\u010dl. 11. EKLJP) i pravo na slobodne izbore (\u010dl. 3. Protokola I uz EKLJP). U ovom izlaganju \u0107e biti analizirani pravni standardi koje je ESLJP usvojio u svojoj praksi u vezi s primjenom navedenih prava koja se ti\u010du politi\u010dkih stranaka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Aleksander Mar\u0161avelski U Hrvatskoj se dogodio prvi slu\u010daj kaznene odgovornosti jedne politi\u010dke stranke. Posljedice kaznenog progona i ka\u017enjavanja politi\u010dkih stranka mogu biti fatalnog karaktera za nastavak njihovog politi\u010dkog djelovanja. Svjedo\u010dili smo brojnim kontroverzama povezanim s politi\u010dkim su\u0111enjima kroz povijest koje ukazuju na potrebu ograni\u010davanja odgovornosti politi\u010dkih stranaka u uvjetima gdje postoji opasnost od instrumentaliziranja kaznenih&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-145","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/transcrim.pravo.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/transcrim.pravo.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/transcrim.pravo.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transcrim.pravo.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transcrim.pravo.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=145"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/transcrim.pravo.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/145\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/transcrim.pravo.unizg.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}