Uloga državne uprave u sprječavanju trgovine ljudima i u pomaganju žrtvama trgovine ljudima

doc. dr. sc. Frane Staničić

Uloga državne uprave u sprječavanju trgovine ljudima i u pomaganju žrtvama trgovine ljudima je iznimno velika. Naime, Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), kao dio državne uprave igra iznimno veliku ulogu u borbi protiv trgovine ljudima. Njegova uloga je, zbog nedavne eksplozije imigrantske odnosno izbjegličke krize postala još veća. Naime, zbog povećanog priljeva izbjeglica moguća je posljedica i povećana propusnost državne granice, a posljedično i povećana mogućnost nedetektiranog prelaska državne granice osoba koje se bave trgovinom ljudima. Jedna od ključnih pretpostavki za sprječavanje trgovine ljudima je efikasna kontrola državne granice.

Državna granica RH, uključujući i kopnene, morske granice i granice na rijekama, procjenjuje se na ukupno 3318,58 km. Od toga je oko 325,8 km granice prema Republici Srbiji, oko 45,48 km prema Crnoj Gori, oko 1025,94 km prema Bosni i Hercegovini, oko 674,29 km prema Republici Sloveniji, oko 355,2 km prema Mađarskoj i 26,14 km teritorijalne pomorske granice prema Republici Italiji, a 865,7 km granice na moru. Vanjska granica RH prema Europskoj uniji procjenjuje se na oko 2260 km.

Iako RH nije članica Schengenskog provedbenog sporazuma, čl. 4. st. 2. Ugovora između država članica Europske unije i RH o pristupanju RH Europskoj uniji definirane su odredbe schengenske pravne stečevine koje su obvezne i primjenjuju se u RH na temelju odgovarajuće odluke Vijeća: Uredba (EZ) br. 562/2006 – Zakonik o schengenskim granicama (dalje u tekstu: Zakonik), primjenjuje se cjelokupna, osim prve rečenice članka 1., čl. 5. st. 4. t. (a), glave III. i odredaba glave II te priloga koji se odnose na Schengenski informacijski sustav. Zakonik se, sukladno čl. 3., primjenjuje na bilo koju osobu koja prelazi unutarnje ili vanjske granice država članica. Vanjske se granice mogu prijeći samo na graničnim prijelazima i tijekom utvrđenog radnog vremena. Sukladno Zakonu o nadzoru državne granice, nadzor državne granice provodi se radi osiguranja nepovredivosti državne granice i državnog područja RH, zaštite života i zdravlja ljudi, sprječavanja i otkrivanja kaznenih djela i prekršaja te otkrivanja i pronalaska počinitelja istih, sprječavanja nezakonitih migracija i sprječavanja i otkrivanja drugih opasnosti za javnu sigurnost, pravni poredak i nacionalnu sigurnost. Nadzor provodi MUP, odnosno njegova granična policija. Iznimno, kada MUP ocijeni da to dopuštaju sigurnosni razlozi te razlozi ekonomičnosti, Vlada RH uredbom će odrediti da na pojedinim graničnim prijelazima graničnu kontrolu obavljaju službenici Carinske uprave, u kojem slučaju službenicima Carinske uprave upute i stručnu pomoć daju policijski službenici.

Za državljane trećih država postavljeni su jednaki uvjeti za ulaz u schengenski prostor, bez obzira na koji dio tog prostora uđu. Takve osobe se mogu nesmetano kretati cijelim schengenskim prostorom. Države članice su se na taj način obvezale da će prihvatiti zajedničku politiku o kretanju osoba, posebno glede formuliranja vizne isprave.

Nadzor državne granice znači aktivnost koja se provodi na granici u skladu s potrebama i za potrebe Zakonika, isključivo kao odgovor na pokušaj prelaska ili na čin prelaska granice, neovisno o svim drugim okolnostima, a sastoji se od granične kontrole i zaštite državne granice. Granična kontrola predstavlja kontrolu koja se provodi na graničnim prijelazima kako bi se osobama i njihovim prijevoznim sredstvima te predmetima koje posjeduju odobrio ulazak u ili izlazak iz državnog područja država članica. Zaštita državne granice predstavlja kontrolu granice između graničnih prijelaza i kontrolu graničnih prijelaza izvan utvrđenog radnog vremena kako bi se spriječilo da osobe izbjegnu graničnu kontrolu i odgovornost je granične policije.

Glavna je svrha zaštite državne granice sprječavanje neovlaštenih prelazaka granice, suzbijanje prekograničnog kriminaliteta i poduzimanje mjera protiv osoba koje su nezakonito prešle granicu. Osoba koja je nezakonito prešla granicu i koja nema pravo boravka na državnom području dotične države članice mora se uhititi i podvrgnuti procedurama u skladu s Direktivom 2008/115/EZ. Zaštita državne granice obavlja se pješačkim ophodnjama i ophodnjama uz korištenje prijevoznih sredstava na kopnenoj granici, odnosno službenim plovilima na granici na moru i unutarnjim vodama, uz mogućnost korištenja službenih pasa, a može se obavljati i iz zraka. Na pojedinim dijelovima granične crte ili uz cjelokupnu graničnu crtu sa susjednom državom, sukladno odredbama međunarodnog sporazuma, zaštita državne granice može se obavljati mješovitim ophodnjama. Granična kontrola, ali i nadzor i zaštita državnih granica je, prema tome, važan instrument protiv ilegalne migracije, kriminaliteta u svezi s krijumčarenjem ljudi i drugih često s tim povezanim kaznenim djelima, a u svezi s prelascima granice. Dobro organizirana zaštita državnih granica koje provodi granična policija može biti, uz suradnju i drugih relevantnih subjekata zaduženih za unutarnju sigurnost, učinkovit filter u onemogućavanju ilegalnih ulazaka i u suzbijanju kriminaliteta u svezi s prelascima državne granice. Jedna od glavnih prijetnji sukladno Strategiji integriranog upravljanja granicom RH su nezakonite migracije, zbog položaja RH na tzv. „balkanskoj ruti“.

Efikasnim nadzorom državne granice trebale bi se detektirati žrtve trgovine ljudima kojima se zatim pruža pomoć, u skladu sa zakonskim odredbama Zakona o strancima i Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Zakonski okvir koji obvezuje tijela državne uprave na posebno i pažljivo ponašanje prema ranjivim skupinama, u koje spadaju i žrtve trgovinom ljudima je kvalitetan i adekvatan, ali primijećena je povećana potreba za edukacijom službenika granične policije u postupanju s ranjivim skupinama, za što smatramo da ima mjesta u ovom projektu. Naime, službenici granične policije su često prve osobe u kontaktu sa žrtvama trgovine ljudima i zbog toga je njihova uloga u pomaganju žrtvama trgovine ljudima često nemjerljiva. Naime, jednom kada se detektira žrtva trgovine ljudima, MUP u suradnji s Ministarstvom nadležnom za socijalnu skrb i nevladinim organizacijama sudjeluje u programu pomoći. Međutim, neophodno je da MUP prethodno identificira osobu kao žrtvu trgovine ljudima, jer će u suprotnom takva osoba biti smatrana nezakonitim migrantom i repatrirana. Zbog toga vidimo povećanu edukaciju službenika MUP-a na ovom području kao važnu kariku u osiguravanju da se što je veći broj žrtava trgovine ljudima identificira i ukluči u programe pomoći.